Hodočašće i pjevanje našeg zbora u Međugorju
U subotu, 14. ožujka 2026. godine, naš župni zbor „Svetog Ilije proroka“ imao je posebnu milost sudjelovati na večernjoj svetoj misi u Međugorju, gdje smo svojim pjevanjem slavili Boga i častili Nebesku Majku.
U ranim jutarnjim satima okupili smo se ispred Pacifica, odakle smo autobusom, uz našeg vozača Boju, radosno i raspjevano krenuli prema Hercegovini. Prve trenutke putovanja iskoristili smo za jutarnju molitvu koju je predvodio naš župni vikar fra Stjepan, koji je toga dana bio s nama na hodočašću. Nakon jutarnje molitve izmolili smo i krunicu za sretan put. Svaki desetak molila je druga članica zbora, a između desetaka pjevali smo Gospine pjesme. U autobusu je vladalo radosno i zajedničko raspoloženje te smo svi uživali u tom lijepom početku dana.
Prvu polusatnu pauzu napravili smo u Jablanici, gdje smo se okrijepili i popili jutarnju kavu. Nastavak puta protekao je uz pjesmu sve do dolaska u Bijelo Polje, gdje smo posjetili naše školske sestre franjevke Hercegovačke provincije, koje djeluju i u Kiseljaku.
Posebno dirljiv bio je susret s našom dragom sestrom Anom, koju dugo nismo vidjeli. Dočekala nas je srdačno, a susret je bio ispunjen radošću, zagrljajima i toplinom.
Zajedno smo posjetili i sestarsko groblje na Grubanu, gdje su pokopane sestre koje su djelovale i u Kiseljaku:
s. Tihomira Božić, s. Želimira Petričević, s. Miroljuba Kolobarić, s. Kata Čelan i s. Jelenka Puljić.
Na grobu sestre Tihomire zapalili smo lampion za nju i sve sestre koje počivaju na tom groblju te smo zapjevali pjesme „Večernji zvon“ i „Kao što košuta žudi“, u znak zahvalnosti i molitve.
Po povratku s groblja sestra Ana nas je dočekala s osvježenjem, sokovima i slasticama. U hladu starog samostanskog duda proveli smo ugodne trenutke druženja. Posjetili smo i sestarsku maslinarnicu te njihov muzej.
Ipak, put nas je dalje zvao pa smo se zahvalni oprostili od sestre Ane i nastavili prema Međugorju.
Putovanje je i dalje bilo ispunjeno pjesmom, smijehom i šalama, za što su se posebno pobrinuli fra Stjepan i naš Dragan.
Po dolasku u Međugorje imali smo zajednički ručak u prostoru za hodočasnike. Svatko je iznio ono što je ponio od kuće, a zajednički stol pretvorio se u pravo obiteljsko druženje. Bilo je obilja hrane, radosti i zajedništva.
Nakon ručka dio zbora uputio se na Podbrdo, gdje smo molili krunicu i zadržali se u tišini i molitvi kod Gospina kipa, preporučujući u molitve sve one koji su nam se povjerili.
Po povratku s Podbrda imali smo probu u župnoj crkvi sv. Jakova za pjevanje na večernjoj svetoj misi. Dočekala nas je sestra Irena, voditeljica zbora „Kraljica Mira“ iz Međugorja. Nakon probe srdačno nas je počastila pićem u dvorani za probe. U tom susretu vidjeli smo i neke sestre koje su služile u našoj župi: s. Marijanu i s. Milu.
Prije svete mise pristupili smo sakramentu pomirenja, a u 17:30 već smo bili na koru spremni za pjevanje Gospinih litanija. Podršku našem zboru u pjevanju pružila je i naša draga s. Monia, koja je nekada pjevala u zboru u Kiseljaku.
Uslijedila je sveta misa na kojoj smo s ponosom pjevali našoj Nebeskoj Majci. Bio je to dirljiv i nezaboravan trenutak za sve nas.
Nakon mise zahvalni za sve milosti ovog hodočašća uputili smo se prema autobusu i krenuli svojim domovima, noseći u srcu radost i mir koji smo toga dana doživjeli.
Zahvaljujemo Bogu na ovom daru, a posebnu zahvalnost upućujemo međugorskom župniku fra Zvonimiru koji nam je omogućio da naš župni zbor „Svetog Ilije proroka“ pjeva na večernjoj svetoj misi u Međugorju.
Kraljice Mira, moli za nas.
